
Prvu lozicu posadio je moj deda a potom je sadio i moj otac.
Usred Beograda gajena ona se može jesti, bez obzira na zagađen vazduh, gradskim auspuhom doziran, ako je okružena velikim orahom i krošnjama drugog drveća, koji je koliko toliko štite. Takođe, priznaću, jedino je dobra mlada u maju – posle je spopadnu bube i ona bela napast, da li je pepelnica ne znam i onda mora da se prska.
Ali je u maju iskoristim maksimalno. Spremam je odmah, ali je i pripremam, perem i lagerujem u zamrzivač. Čuvam samo taj list vinove loze koji nije prskane uopšte.
Čuvanje u zamrzivaču:
Oprati lišće, prosušiti na promaji pola dana i staviti presavijeno na pola u kesice za zamrzivač, oko 25 liski po pakovanju.
Čuvanje u teglama:
Oprati i osušiti liske, ređati ih gusto tako što se stave po dve pa prstohvat soli i sve tako tesno ređati dok se ne napuni tegla.
Ja ih ipak čuvam u zamrzivaču i onda one omekšaju od zamrzavanja, tako da je pri spremanju smrznuti list vinove loze dovoljno prokuvati pet minuta i postane mekan.
Sarmice od vinove loze spremam, reklo bi se na uobičajen način.
POTREBNO JE:
- oko 25 listova mlade vinove loze
- 400 gr mlevene govedine
- pola kafene šoljice pirinča
- 1 glavica crnog luka
- 4 čena belog luka
- aleva paprika
- prah đumbira
- kari
- biber
- so ili začin C
PRIPREMA:
Izdinstanom crnom luku sa malo šećera dodati beli luk i mleveno meso i sve začine.
Meso uvek viljuškom mešati i malo rastresti da bude sitna smesa. Na kraju umešati prokuvani pirinač.

List sveže vinove loze kuvati 10-15 minuta, a zamrznute pet minuta.
Procediti i kad se ohlade uvijati sarmice, ne na trouglove već kako fotografije pokazuju.
Sarmice poređane u šerpi, na koje se sipa malo zejtina i vode, peći jedno 20 minuta na 200 stepeni.
Služiti sa masnom pavlakom sa 20 odsto masti – to je jedina zdrava pavlaka za mene.
Ukus lista vinove loze meni je već sam po sebi specijalitet.