Pavlova torta

Kažu da je torta „Pavlova“ nastala nakon boravka ruske balerine Ane Pavlove u Australiji i na Novom Zelandu, daleke 1926. godine. Šef  jednog hotela u Welingtonu, u kome je ona boravila, napravio je tortu u njenu čast. Prvi recept datira još iz 1929. godine u  Australiji, a na  Novom Zelandu iz 1935. godine. Tako daaa… gde je baš nastala, precizno se ne zna.

Parče slasti
Parče slasti

Svoju Fb  prijateljicu  Negoslavu sam upoznala na, po meni, jedan veoma simpatičan način. Jednom prilikom kada je svratila na moj novopečeni blog, čitajuči  moj recept „Beackeoff d’Alsace“,  obratila mi se svojim britkim rečima sa određenom dozom simpatije :“ Iskrena da budem, ja ništa nisam razumela! Ako već pišeš blog  verovatno želiš da te ljudi čitaju, ali onda moraš biti malo jasnija i opširnija. Pogledaj kako to drugi rade.“

Na slici je bila šerpa oblepljena testom, bez ikakvog objašnjenja o tome kako se to testo mesi i od kojih sastojaka. I verujte mi, od tog trenutka, svaki put kada objavljujem novi recept setim se nje i objašnjavam ga do najsitnijeg detalja.  I zato, kada me je pozvala da se pridružim ostalima na njenom i Milanovom  sajtu „Cake dobrog kuvanja“, ja sam sa oduševljenjem prihvatila. Obožavam da kuvam, mesim, pečem i sve ostalo što čini kuhinju pa mi nije ni teško.

Kuhinja je moja teritorija na kojoj se  najbolje osećam. Moj svet. Mesto na  kome ja stvaram, a kuvanje  je moj način izražavanja i komuniciranja, ispoljavanja mojih pozitivnih stanja i gurmanskih ideja. Geni su ipak geni, to vam kaže kćerka penzionisane kuvarice.

I tako, tamo negde početkom 2000, spakovali smo svoje kofere, otišli i započeli novi život. Od školovanih intelektualaca postali radnička klasa, da bismo stvorili bolju budućnost sebi, a pre svega svojoj deci. Isplatilo se, krug se okrenuo, sada su one intelektualci, nosioci diploma prestižnih fakulteta , zemlje koja nam je pružila dobrodoslicu, zahvaljujući mom „mućkanju“ po kuhinji .

Za tortu „Pavlova“  je potrebno:

300 gr belanaca

2 prstohvata soli

500 gr kristal šećera

5 supenih kašika jabukovog sirća ili soka od  limuna ( organski)

Za filovanje:

300 gr šlaga

Za dekoraciju:

voća po izboru – ja sam koristila jagode, breskve, trešnje, klemntine i limun

Priprema:

Najpre pripremite pleh u kojem ćete peći kolač. Obložite ga aluminijumskom folijom, premažite uljem i ostavite sa strane. Možete koristiti i pek papir, a u tom slučaju ne morate ga premazivati uljem.

Uključite rernu da se zagreva na 250 stepeni.

Priprema morange ili šama:

Belanca stavite u posudu  miksera, dodajte  so i mutite  brzinom miksera

Šam je gotov kada liči na ptičji kljun
Šam je gotov kada liči na ptičji kljun

5  dok ih ne umutite penasto. Tada počnite postepeno dodavati kašiku po kašiku šećera, brzinu miksera povećajte na maksimalnu , a pri kraju dodajte sirće. Mutite dok ne dobijete ono što kažu Francuzi:“ bec d’oiseau „, ( ptičiji kljun), ili znate ono, kako se kod nas kaže, kada okrenete posudu u kojoj ste mutili morang i dalje stoji.

Masu ravnomerno rasporedite po plehu praveći jedno udubljenje unutar korice, u koje ćete staviti šlag. Ja za formiranje korice koristim špric za tortu. Mnogo je brže i lakše.

Masu na pek papir staviti uz pomoć šprica
Masu na pek papir staviti uz pomoć šprica

Pleh stavite u rernu, smanjite temperaturu na 150 stepeni i sušite koricu 2 sata, birajući program pečenja (gore-dole). Kada bude osušena, izvadite je iz rerne i ostavite da se ohladi kako ne bi pukla.

Udubljenje se pravi da bi se tu naslagalo voće
Udubljenje se pravi da bi se tu naslagalo voće

Šlag umutite prema uputstvu na kesici i tortu dekorišite po svom ukusu. Ja šlag obično mutim mineralnom gaziranom vodom, tako je više vazdušast i lagan.  Umućeni šlag stavite u udubljenje korice pa je dekorišite.

c347528d-87cb-4cf3-aad4-1ebaa4a6a2dc

 
Sunčica Stanković

Аутор: Sunčica Stanković

Ja sam srećno udata žena i ponosna majka dve kćeri: Jelene, koja je magistrirala filozofiju na Sorboni i Milene, studenta treće godine sociologije na Univerzitetu Dekart. Inače sam amater koji za sebe, posle šesnaestogodišnjeg iskustva u restoranima može slobodno da kaže da je profesionalac i bez diplome kuvara. Školovala sam se da budem pravnik, ali mi je dolazak u Francusku totalno promenio planove, postala sam kuvar, učila sam radeći i polako upoznavala, ne samo francusku, nego i sve kuhinje sveta.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *